Po proceni poljoprivrednih stručnjaka u Srbiji svake godine ostaje neobrađeno oko 300.000 hektara, zbog čega je šteta najmanje 450 miliona dolara. Ako se zna da je dobar deo tih površina u voćarsko-vinogradarskim krajevima, gubitak je mnogo veći.

Problem je što mnogi proizvođači ne mogu da prošire proizvodnju, jer vlasnici zaparloženih oranica ne žele da ih prodaju ili izdaju. Prema statistici u centralnoj srbiji se svake godine povećavaju površine koje se ne obrađuju.

Problem što mnogi ne prodaju ili ne daju u zakup zemlju jeste i što većina vlasnika parcela nije u katastru prevela imovinu na sebe.Stručnjaci kažu da bi, za rešavanje tog problema, trebalo podsticati osnivanje zadruga i promeniti zakon o korišćenju zemljišta. U privrednoj komori Srbije predlažu zakon koji bi višestruko oporezivao i naterao vlasnike da stave to zemljište u funkciju, da sami organizuju proizvodnju ili da daju u višegodišnji zakup poljoprivrednicima koji žele da obrađuju zemljište.

Najviše neobrađenog zemljišta ima u onim delovima zemlje koji su nerazvijeniji i u kojima nema prerađivačke inudstrije. Prema nekim podacima u podunavskom, braničevskom, borskom, timočkom, pirotskom i pčinjskom okrugu godišnje ostaje zaparloženo osam do devet odsto obradivih površina.