"Hrvatski ulazak u EU i granični režim dovodi do određenih reperkusija koje nastojimo minimizirati", kaže ministar Lorencin.

Uz pomoć nadleznih službi pojednostaviće se protok turista, i  što se tiče turista iz Srbije, neće se ništa menjati, jer će oni i dalje prelaziti granicu s pasošima, kao i do sada.

Komentarišući turističku konkurentnost Hrvatske, Lorencin je naveo da je Hrvatska u apsolutnim brojkama 34. u svetu, ali da joj je cilj da se popne na 20. mesto.

"Odnos vrednosti i cene je među vodećim na Mediteranu, a taj trend želimo da zadržimo", rekao je.

Ministar je posebno istakao prekogranične projekte turističke saradnje Hrvatske i Slovenije i zajednički nastup na trećim tržištima, na osnovu čega Hrvatsku poseti preko 80.000 austrijskih turista koji, na primer, avionom stižu u Ljubljanu, a završe u Dubrovniku.

Kako je rekao, radi se na uspostavljanju saradnje u dunavskom basenu, za šta ima mnogo potencijala.

"Iako su najave za predstojeće mesece pozitivne, određenu opasnost za turizam predstavlja eskalacija krize i pad turističke potražnje na nekim za Hrvatsku značajnijim turističkim tržištima, kao što su Španija, Italija i Mađarska, kao i zaoštravanje turističke cenovne utakmice u čemu prednjači deo konkurenata koji niskim cenama nastoje povratiti izgubljena tržišna učešća", kaže direktorka Glavne kancelarije Hrvatske turističke zajednice, Meri Matešić

Kako je izjavio predsednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA), Boris Žgomba, najveći deo hrvatskih građana će na letovanje ići na domaća odredišta na Jadranu.

"Najveći interes vlada za Hrvatsku, a veći interes pokazuje se za destinacije na srednjem i dalekom Istoku, od Dubaija do Tajlanda", rekao je on, dodavši da deo građana i dalje ide u Tursku, Grčku, Tunis i Egipat.

Dužina aranžmana u hrvatskim letovalištima je sedam dana, otprilike kao i u drugim mediteranskim letovalištima, dok je prosečna dužina boravka na destinacijama u Aziji 10 do 14 dana", kaže Žgomba.

Iako UHPA još ne raspolaže podacima o tome gde na letovanja u inostranstvo odlaze hrvatski turisti, prema nekim istraživanjima preko trećine anketiranih Hrvata neće nigde na letovanje, jer za to nema para.

"Cene smeštaja i cene u ugostiteljskim objektima nisu rasle, tako da ista usluga u istom objektu koja je lane koštala sto evra, i ove godine košta sto evra", rekao je on, a odsustvo smanjenja cena hrane i pića u ugostiteljstvu, nakon što je za tu robu PDV smanjen sa 25 na deset odsto, obrazložio velikim rastom inputa.

"Mi možda nismo najjeftinija zemlja, ali smo konkurentni i s najboljim odnosom cene i usluga, što pokazuje petogodišnji trend godišnjeg rasta pokazatelja za 3,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu", dodaje Žgomba.

Povodom medijskih najava da će turisti iz zemalja regiona morati da pokažu po sto evra po osobi za svaki dan letovanja, on je rekao da se "radi o diskrecionom pravu nadležnih na granici, koje se vrlo retko primenjuje, a uvedeno je pre deset godina".

Što se tiče podataka za prvih pet meseci ove godine, ukupan rast turista je sedam, a noćenja 11 odsto, odnosno bilo je 1.932.338 dolazaka i 6.749.499 noćenja.

Strani turisti ostvarili su 1.585.666 dolazaka što je devet odsto više i 5.783.575 noćenja, ili 11 posto više.

Značajan broj gostiju bio je iz Rusije i Ukrajine, a njihov broj će, kako ističe ministar Lorencin, zbog uvođenja viza biti nešto manji.

Domaćih gostiju bilo je kao i lane (346.672) uz pet odsto više noćenja (965.924).

Gosti iz Srbije, u prvih pet meseci 2013. u Hrvatskoj su ostvarili 20 odsto više dolazaka (19.903) i 22 odsto više noćenja (63.308), nego u istom periodu prošle godine.

Poseti gostiju iz Srbije svakako će doprineti i postojanje letnjeg direktnog prevoza avionom i vozom od Beograda do Splita, za šta, kako se saznaje, ima interesa, kao i veći broj autobuskih linija iz Srbije za pojedine gradove i destinacije u Hrvatskoj, od Pule do Splita.